6. lipnja 2025. • Ogulin
Završno natjecanje GlagoMatike u školskoj godini 2024/25. održat ćemo u petak 6. lipnja 2025. u frankopanskom kaštelu u Ogulinu.Domaćin nam je Zavičajni muzej Ogulin, s početkom u 12 sati. Tog dana u Ogulinu se otvara Festival bajki, pa će raspored natjecanja biti terminski usklađen tako da natjecatelji imaju vremena i za užitak u nekim od ponuđenih sadržaja. Detalje ćemo objaviti pravodobno.
2. lipnja 2025. • Stari grad Ozalj
Redovnu radionica glagoljice u Starom gradu Ozlju održavamo svakog prvog ponedjeljka u mjesecu u terminu od 17 do 19 sati u organizaciji Meštarskog zbora Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" kao redovitu aktivnost Zmajskog stola u Karlovcu.Radionica je prvenstveno namijenjena Zmajevcima koji žele naučiti osnove glagoljice ili usavršiti postojeću vještinu pisanja i čitanja toga pisma, no dobrodošli su i svi ostali uz prethodnu najavu.Sudjelovanje na radionici je besplatno. Broj sudionika je ograničen na 20.
28. svibnja 2025. • Zagreb
U srijedu, 28. svibnja 2025. u prekrasnom prostoru Društva sveučilišnih profesora u Zagrebu predstavio sam knjigu „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ te održao prateće predavanje „Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice“. Ovu tribinu organiziralo je Društvo prijatelja glagoljice - DPG - Zagreb kojega sam redovni član.Tribinu je uvodnim riječima otvorila tajnica DPG-a, neumorna gospođa Mirna Lipovac, a potom je članica Ravnateljstva DPG-a gospođa Jasna Dravec Braun nazočne upoznala s nekim detaljima iz biografije autora.U radnom dijelu tribine, koji se malo otegnuo, govorio sam o brojnim slabostima i nedostacima ćirilometodske teorije, te istaknuo nepobitnu činjenicu da ne postoje nikakvi dokazi, pa čak ni tragovi da su Ćiril i Metoda, kao ni njihovi učenici ikada boravili na hrvatskom prostru, čak ni da su njime ikada proputovali, te da se činjenično ne može utvrditi ikakva veza između glagoljice i misionarskog djelovanja Svete braće. Sve što je o njima poznato i zapisano jest samo na ćirilici i vezano je uz ćirilicu.Publici je, isto kao i na drugim mjestima, najzanimliviji bio jednostavnan opis nastanka glagoljice iz nakita i ukrasa ilirskih žena, te pokušaji dovođenja u vezu glagoljice i nekog drugog pisma. Glagoljica nema uzora niti u jednom pismu nekog drugog naroda ili jezika, iako u nekoliko pisama, čak i hijeroglifima, ima znakova identičnih glagoljskim. Glagoljica je potpuno autohtono pismo nastalo na našem ozemlju na kojemu je opstalo sve do danas.
28. svibnja 2025. • Rijeka
U organizaciji "Društva prijatelja glagoljice" knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u Društvu sveučilišnih profesora u Zagrebu, Frankopanska 5a, predstavit će urednik Goran Majetić i autor Tomislav Beronić.U popratnom predavanju pod nazivom "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice" bit će riječi o arheološkim dokazima koji podupiru teoriju da su glagoljicu stoljećima razvijale žene Japoda, Liburna, Histra, Delmata i drugih ilirskih plemena prema motivima nakita i ukrasa na keramici.Kupci knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" na ovom predstavljanju dobit će na šalabahter s glagoljskom azbukom i posvetu autora prema izboru: glagojici, latinici ili na oba pisma.
21. svibnja 2025. • Rijeka
U organzaciji Družbe čuvara baštine FRANKOPANI, u više nego atraktivnoj dvorani Gradske vijećnice u Rijeci, predstavio sam knjigu „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ uz prateće predavanje pod nazivom „Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice“.Za održavanje ovog skupa u Rijeci najzaslužniji je viceprior naše Družbe Nikica Karamarko. Samo događanje uspješno je u ime Družbe vodio glavni notar Edvin Jurin koji je u početku predstavio samu Družbu, pozdravio goste i predavače – urednika knjige Gorana Majetića, slobodnog istraživača iz Karlovca, ujedno i urednika portala Budni div na kojemu je objavljivan veći dio tekstova iz knjige „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“, još dok su bili u radnoj verziji.U svom uvodnom dijelu Goran Majetić istaknuo je kako glagoljicu treba promatrati kao dio kulture naroda na ovim prostorima još prije vremena kada su uzeli ime Hrvati, dakle dok su još bili ilirska plemena: Liburni, Histi, Japodi, Delmati i drugi. Ilirska zajednica, iako plemenski podijeljena, bila je na istom stupnju razvoja kao i svi ostali u okruženju: Rimljani, Grci i drugi. Uostalom, preko 250 godina, ilirska su plemena na našoj obali Jadrana uspješno odoljevala osvajačkim naporima moćne Rimske vojske, što potvrđuje da su bili na istoj civilizacijskoj razini i u gospodarskom i u vojnom i u kulturnom pogledu. To implicira da su imali i svoje pismo jer su svi narodi u okruženju imali i pismo, a to pismo je bila glagoljica.Riječka je publika pokazala veliko zanimanje za „žensku teoriju“ nastanka glagoljice iz simbola ilirskog nakita i ukrasa koju sam iznio u svom dijelu ovoga događanja. Uz redovno pitanje što o toj teoriji kaže službena znanost – ne kaže ništa, šuti, a šutnja je kažu odobravanje – bilo je i pitanja o raširenosti glagoljice, sačuvanim povijesnim artefaktima i percepciji glagoljice u današnjem vremenu.Velika hvala svima na podršci i dolasku u Gradsku vijećnicu. Sljedeće predavanje u Rijeci ili okolici u planu je na jesen.
15. svibnja 2025. • Grohote, otok Šolta
U prekrasnom autentičnom prostoru Bratske kuće u Grohotama na otoku Šolti, u organizaciji Kulturnog centra i Gradske knjižnice „Marka Marulića“ uz odlično vođenje knjižničarke Željke Alajbeg predstavio sam novi roman „Legenda o hrvatskom zmaju“.Ova knjiga zanimljiva je na više načina. Prvo, napisana je u čast 120. obljetnice osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ (1905.-2025.) kao djelo s kojim se svaki član ove drevne i časne institucije može poistovjetiti i s ponosom svakoga uputiti da je pročita.Istodobno ova je knjiga posvećena i obilježavanju 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i jedan je od preko 60 projekata kojima Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“ proslavlja ovaj veliki jubilej.Knjiga ima dva izdanja – jedno na latinici, drugo na glagoljici. Oba su rađena vrlo kvalitetno, u tvrdom šivanom uvezu i – otisnuta su u boji, što je vrlo rijetko. Uostalom, upitajte svoje knjižničare – koliko je romana otisnuto u boji? Na oba izdanja uz nakladnika Društvo za promicanje kulture KVAKA sunakladnik je Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja“, a za glagoljsko izdanje drugi sunakladnik je Društvo prijatelja glagoljice iz Zagreba.Šoltanima je bilo zanimljivo čuti i da je ova knjiga svjetski rekorder prema broju otisnutih spojenica. Glagoljica, naime, obiluje spojenicama ili ligaturama, odnosno dopušta spajanje dva ili više znakova u jedan novi. Takva osobina vrlo je rijetka u europskim pismima, ali ne i u glagoljici. Za potrebe ovog romana proširio sam sam postojeći računalni font na preko 2000 spojenica i time ostvario u svakom slučaju europski, a prema postojećim saznanjima i svjetski rekord.Nakon predstavljanja knjige, naš dragi domaćini Marinka i Nikola Cecić Karuzić te Nataša i Zoran Blagaić počastili su nazočne šoltanskim delicijama, što je izazvalo zanimanje jednog vrlo posebnog gosta. Naime, na Šoltu je, samo zbog ovog predstavljanja, po prvi puta u životu došao iz Basela, Švicarska, naš dragi kum Nehat Hasani i time na najljepši mogući način uveličao ovo događanje. Bibu i mene s Nehatom veže snažno prijateljstvo još od studentskih dana, od sredine osamdesetih, kada smo tada mladog kosovskog studenta upoznali u Zagrebu i ostali vjerni prijatelji za cijeli život.
9. svibnja 2025. • Ogulin
U frankopanskom kaštelu Ogulin u Noći tvrđava, 9. svibnja 2025. godine Zavičajni muzej Ogulin upriličio je posebno atraktivno kostimirano predstavljanje mog novog romana LEGENDA O HRVATSKOM ZMAJU. Ovaj roman napisao sam u čast 1100 godina Hrvatskog Kraljevstva i 120. obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja“, a objavljen je u dva izdanja – na latinici i na glagoljici. Onima koji još nisu upućeni u priču bit će zanimljivo čuti da se radi o romansiranoj povijesti još od vremena sv. Jurja koji pobijeđenog zmaja dovodi u zemlju kojom vladaju petorica braće i dvije sestre. Hrvati preuzimaju na sebe čuvanje tajne zmaja, a zmaj im zauzvrat daje snagu potrebnu za opstanak na njihovoj zemlji kroz mnoga stoljeća. Osnivanjem Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pokreće se niz događanja koji vode prema ostvarenju drevnog proročanstva – hrvatski zmaj polijeće i pokazuje se cijelom svijetu.Posebnom ugođaju u ogulinskom kaštelu pridonijeli su kostimirani članovi družine Karnevalska udruga Veseli Oldtimeri - Rijeka u kostimima kneginja i knezova Zrinskih i Frankopana te maršala Lavala Nugeta koji su s posebnim zadovoljstvom zaplesali uz zvuke valcera na radost više skupina stranih turista i samih Ogulinaca.Za ovu prigodu u kapelici sv. Bernardina postavljena je prigodna izložba umjetničkih radova majstora Emila Faldića prema kojima su nastala inicijalna slova glagoljskog izdanja „Legende o hrvatskom zmaju“. Ovo glagoljsko izdanje posebno je i po najvećem broju spojenica ikad otisnutima u jednoj knjizi, što je čini za sada još uvijek službeno nepotvrđenim svjetskim rekorderom.I za kraj ono najzanimljivije - predstavljanju u Ogulinu u Noći tvrđava nazoči je glavom, bradom, krilima i repom - jedan živi zmaj.
30. travnja 2025. • Karlovac
Karlovačko predstavljanje romana LEGENDA O HRVATSKOM ZMAJU održali smo na sam spomen dan pogibije hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana, 30. travnja 2025. u organizaciji Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“, Zmajskog stola u Karlovcu i Muzeji grada Karlovca, koji nam je, po tko zna već koji puta, spremno izašao u susret ustupanjem uistinu reprezentativnog prostora velike dvorane frankopanskog kaštela Dubovac. Kao mali znak zahvalnosti uručio sam „dubovačkom kaštelanu“ Marinku Pleskini prigodne darove – knjigu i unikatno inicijalno slovo K (glag. „kako“ – ili ako hoćete K kao Karlovac) upotrebljeno za ukrašavanje glagoljskog izdanja „Legende o hrvatskom zmaju“. * * * * *Uoči predstavljanja izloženi su likovni radovi učenika OŠ Dubovac na temu ZMAJ, a nazočni su glasovanjem izabrali najbolji autoru kojega ću uručiti prigodni dar. Nažalost, mladi umjetnici imal su natjecanje u Zagrebu, pa nisu nazočili ovom predstavljanju.* * * * *Na samom početku u ime Meštarskog zbora Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ govorio je Meštar zmajskih stolova doc. dr. sc. Petar Feletar, Zmaj od Novog Zrina istaknuvši kako je ovaj roman jedan od projekata Družbe kojima obilježavamo 1100 obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva, a ujedno je posvećen i drugom važnom jubileju – 120. obljetnici osnivanja Družbe. U nastavku svoje pozdravne riječi časni meštar pročitao je dio svog govora o ulozi kneževskih porodica Frankopan i Zrinski u borbi za očuvanje hrvatske državnosti, samobitnosti i posebno kulture, jer su obojica posječenih knezova ostali zapamćeni ne samo kao ratnici već i kao umjetnici i dobrotvori.* * * * *Uvod u radnju romana zainteresiranim posjeiteljima predstavljanja dao je moj dragi prijatelj i kolega po peru Zdravko Novosel. Težište svog doživljaja ovog književnog djela stavio je na samu ulogu mitološkog bića zmaja, naročito onih vrijednosti i poruka koje prenosi u čestim susretima s hrvatskim vođama. Priznajem da sam na trenutke imao osjećaj da će previše „spojlati“ tijek radnje slušateljima, no Zdravko je uvijek zastao u pravom trenutku – baš tada kada je najznaimljivije, što je svakako potaknulo znatiželju budućih čitatelja.* * * * *Priča počinje legendom o svetom Jurju. Sveti Juraj nakon što je pobijedio zmaja doveo ga je u zemlju kojom su vladala petorica braće: Hrvat, Kluk, Kosjenc, Lobel i Muhlo i dvije sestre Tuga i Buga. U prvom susretu sa sestrama zmaju otpada dvanaest ljusaka, a taj ožiljak ostavlja na njegovim leđima znak križa. To je, naravno, simbolika pojave kršćanstva kao nove snage koja pobjeđuje zlo. Hrvati prihvaćaju zmaja i čuvaju njegovu tajnu, a on im uzvraća snagom potrebnom da opstanu na svojoj zemlji. Kroz radnju romana provlači se puno simbolike pa tako zmajeve ljuske postaju simbolom vlasti, prvo u obliku nakita, a potom kao ukras na štitu dajući mu izgled danas poznat kao „šahovnica“.* * * * *U svom dijelu predstavljanja karlovačkoj publici govorio sam, između ostalog, i o posebnostima ove knjige, naročito glagoljskog izdanja u kojemu je preko 2000 spojenica, što je apsolutni europski rekord, a možda čak i svjetski – to još istražujemo - za jednu knjigu bilo tiskanu bilo rukom pisanu. Naime, sva europska pisma zajedno nemaju toliko spojenica koliko ih je sadržano u ovoj knjizi. Spojenice ili ligature su zamjenski znakovi za dva ili više slova. Znaimljivo je da ih suvremena hrvatska latinica ne poznaje, no glagoljica njima i te kako obiluje.* * * * *Na kraju sam se zahvalio svima koji su pridonijeli uspješnom ostvarenju ovog projekta, svima koji su svojom nazočnošću uveličali ovu večer, posebno dragom prijatelju i kolegi Damir Valent, mojoj zmajskoj braći i sestrama i predragim prijateljima Đurđica Margetić i Ivan Margetić te Gracija Polak koji su potegnuli u Karlovac čak iz Rijeke čuti iz prve ruke kako je nastajala „Legenda o hrvatskom zmaju".
23. travnja 2025. • Zagreb, Kula nad Kamenitim vratima
Na Jurjevo 2025. u Zmajskoj dvorani imao sam čast predstaviti roman LEGENDA O HRVATSKOM ZMAJU kojega sam napisao u čast:- 120 obljetnice osnutka Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" i- 1100 godina Hrvatskog kraljevstva,te je kao takav postao jedan od projekata kojime Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja" obilježava 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva.Ove velike obljetnice potaknule su me, a tome je pridonio i naš Veliki meštar prof. dr. Mislav Grgić, Zmaj Strossmayerski, na to da takva knjiga bude uistinu posebna, nešto što će ostati iza nas – što bi rekli – za bibliofile.Uz Družbu "Braća Hrvatskoga Zmaja" sunakladnik glagoljskog izdanja je i Društvo prijatelja glagoljice - DPG - Zagreb, a titularni nakladnik je KVAKA iz Velike Gorice.Evo u nekoliko rečenica kako je do toga došlo. U vrijeme mog pristupanja Družbi, u proljeće 2023., u razgovoru s našim Velikim meštrom, predložio sam nekoliko ideja. Na moju veliku radost sve su prihvaćene, neke su već provedene ili se provode. Među njima je bila i namjera da napišem – zmajski roman – priču kojom će Zmajevci moći poistovijetiti, a ujedno se njome i predstaviti – naravno u književnom obliku.Odlučio sam se romansirati hrvatsku povijest kroz lik zmaja, kao personifikacije zemlje i naroda Hrvata, od pradavnih vremena sve do obnove Družbe i nastanka Republike Hrvatske.U pisanju romana zatražio sam pomoć Velikog meštra i Meštra obredničara Željka Heimera naročito u dijelovima koji su značajni za nastanak i djelovanje Družbe. Spremno su mi izašli u susret značajno pridonijeli da radnja romana bude bogatija i vjerodostojnija. Uz urednicu romana Martinu Valec Rebić kojoj ću ostati vječno zahvalan za volju i trud koje je uložila u ovu knjigu, posebno veliku podršku pružio mi je moj dragi zmajski brat Ivan Botica, Zmaj od Otoka na Cetini! On je čitao rukopis romana u nastajanju i njegovo poznavanje povijesti pridonijelo je uklanjanju nekih mojih pogrešaka bilo u nazivima, događajima ili pojavama. U to doba sam privodio kraju roman „Misal kneza Anža Frankopana“, prve glagoljicom otisnute knjige nakon 118 godina, te sam na valu dobrog iskustva odlučio da i „Legenda o hrvatskom zmaju“ ima uz latinično još i glagoljsko izdanje, ali i da ono bude još po nečemu posebno. Naime, tada sam se već upoznao s radom g. Emila Faldića iz Starog Grada na Hvaru, prijepisima glagoljskih i latinskih knjiga i tekstova, s lijepim inicijalnim slovima. Zamolio sam Emila da svojim djelom postane dio ove priče i rezultat je pred vama i oko vas. Ova slova su originalni radovi – nisu to sva slova azbuke, nekih ima više, nekih nema – jer su to inicjalna slova pojedinih poglavlja knjige. Ima ih 25. Jedno od tih slova namijenio sam Družbi. To je slovo Z, a u glagoljici se čita – ZEMLJI.Uz to slovo tijekom predstavljanja na stolu, tik do urednice bilo je i slovo L, kojega u glagoljici čitamo – LJUDI.Dakle, LJUDI i ZEMLJA. To je moja poruka koju sam želio poslati ovom knjigom. Svaka knjiga ima omot. Kako je glagoljskom izdanju bio namijenjen platneni uvez odlučio sam otisnuti zaštitnu košuljicu s prigodnim i suvremenim motivom zmaja u letu. Te zadaće prihvatio se naš dragi prijatelj Vlado Franjević iz Čazme. Vlado je značajan dio svog radnog vijeka proveo kao kustos kneževske galerije u Liechtensteinu, i s njim smo Biba i ja uspješno surađivali još u prošlom stoljeću, kad smo živjeli u Švicarskoj i Njemačkoj i izdavali časopis Hrvatski dijasporski list. I za kraj nešto o samom sadržaju knjige od mene kao autora. Već je rečeno da je radnja romansirana hrvatska povijest i da je glavni lik romana – zmaj kao utjelovljenje zemlje i naroda Hrvata.Priča počinje legendom o svetom Jurju. Sveti Juraj nakon što je pobijedio zmaja doveo ga je u zemlju kojom su vladala petorica braće: Hrvat, Kluk, Kosjenc, Lobel i Muhlo i dvije sestre Tuga i Buga. U prvom susretu sa sestrama zmaju otpada dvanaest ljusaka, a taj ožiljak ostavlja na njegovim leđima znak križa. To je, naravno, simbolika pojave kršćanstva kao nove snage koja pobjeđuje zlo. Hrvati prihvaćaju zmaja i čuvaju njegovu tajnu, a on im uzvraća snagom potrebnom da opstanu na svojoj zemlji. Kroz radnju romana provlači se puno simbolike pa tako zmajeve ljuske postaju simbolom vlasti, prvo u obliku nakita, a potom kao ukras na štitu dajući mu izgled danas poznat kao „šahovnica“.Mjesto radnje prvog ulomka kojega sam pročitao je zmajeva špilja u kojoj je pokopano tijelo prvog kneza ujedinjenih ilirskih odnosno hrvatskih plemena. Ovaj ulomak sam odabrao u čast 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva.Drugi ulomak kojega sam pročitao posvećen je 120. obljetnici osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“. Ovdje se uz osnivače Družbe, pojavljuje pomalo tajanstveni lik sestre Buge, redovnice i plemkinje, koja prazmajeve Emilija Lašovskog Vladimira Deželića dočekuje u Starom gradu Ozlju tada još uvijek u vlasništvu knezova Turn und Taxis i povjerava im zadaću povratka hrvatskih knezova pogubljenih u Bečkom Novigradu. Prijenos posmrtnih ostataka hrvatskih knezova Petra Zrinskog i Frana Krste Frakopana 1919. godine držimo jednim od najvećih ostvarenja naše Družbe. Nešto kasnije, 1944. godine prenesene su i kosti Ivana Antuna Zrinskog, sina kneza Petra Zrinskog i Ane Katarine, a nadamo se da ćemo uskoro prenijeti i posmrtne ostatake kneginje Ane Katarine Frankopan Zrinski.Velika hvala svima na izdvojenom vremenu za ovo predstavljanje. Velika hvala svima koji ste već kupili ili ćete kupiti knjigu. Sljedeću srijedu, 30. travnja na spomen dan Zrinskih i Frankopana predstavit ćemo ovu knjigu u Karlovcu na Dubovcu u organizaciji našeg Zmajskog stola u Karlovcu i bezrezervnoj podršci našeg pročelnika Mladena Kuke, Zmaja Abesinskog II. Velika mi je želja predstaviti knjigu u svim našim Zmajskim stolovima. Rado ću se odazvati svakom pozivu svakog Zmajskog stola.Posebno bi se zahvalio mojoj supruzi Bibi i kćeri Dori, pripadnici naše Zmajske mladeži, na golemoj podršci koju mi pružaju. I za sam kraj velika hvala mojim predragim Šoltanima Nataši i Zoranu, i naravno Lordanu, koji su ne samo potgnuli iz Dalmacije da bi doživjeli ovu večer u ovoj prekrasnoj dvorani, već su nam i donijeli svojih ruku djela - mirakule pod nazivom – rogača i travača… S tim je mirakulima najbolje pobliže se upoznati ispijanjem do dna. Velika hvala i nezaobilaznoj karlovačkoj Pivovari Podrum što uvijek ovakvom događanju prinese i paket frankopanskog piva.Završio bih s istim riječima kojima završava i ova knjiga:Bog nam sreću daj! Hrvatski nek živi Zmaj!
16. travnja 2025. • Zabok
U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zaboku i Umjetničke sekcije Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ pred brojnom publikom, naročito mladih, u odličnom prostoru gradske galerije održano je jedno uistinu posebno događanje. Prije predstavljanja knjige predstavljanje knjige „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ moja draga zmajska sestra Mirjana Drempetić Hanžić, Zmajica Katarinska, postavila je izložbu svojih radova na temu velikih ovogodišnjih obljetnica „začinjenu“ glagoljicom. Tako smo uz neizostavnu 1100. obljetnicu Hrvatskog Kraljevstva imali i 1100. jubilej crkvenog sabora u Splitu, 400. obljetnicu rođenja kneginje Ane Katarine Frankopan Zrinski, 120. obljetnicu osnutka „Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja“ i 100. obljetnicu pokretanja „Ženskog lista“ urednice Marije Jurić Zagorke. O samoj izložbi, nakon uvodnih govora predsjednice Sandre Babnik Lončar i tajnice Tine Marušić, govorila je autorica istaknuvši značaj svakog pojedinog jubileja. Kao posebna uvodna aktivnost bila je i likovna radionica na temu ZMAJ koju je autorica izložbe, ovoga puta u ulozi srednjoškolske profesorice, organizirala sa učenicima svoje škole i Gimnazije u Zaboku. Uvodni dio predavanja održao je urednik knjige Goran Majetić, poznati karlovački slobodni istraživač i urednik portala Budni div koji je težište stavio na napore uložene u rasvjetljavanje dane prošlosti naših predaka i kontinuiteta opstojnosti današnjeg hrvatskog naroda na ovom prostoru još od prapovijesnih vremena. U središnjem dijelu događanja – predstavljanja same knjige „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ govorio sam o brojnim slabostima i nedostacima tzv. ćirilometodske teorije, nastanku i razvoju starih pisama te se posebno i široko osvrnuo na nastanak i razvoj znakova glagoljice kojega možemo pratiti u motivima nakita ilirskih žena i ukrasa na keramici na širokom prostoru nekadašnjeg Ilirika, od Istre pa sve do Crnog mora.Nakon predavanja za koje su posjetitelji imali samo riječi hvale ne krijući iznenađenje i oduševljenje onime što su čuli i vidjeli, a kako je rekla predsjednica OMH gospođa Sandra, za očekivati je da ova teorija koja je logična i „jako dobro drži vodu“ naiđe na otporu u prihvaćanju jer suštinski mijenja postojeća poimanja naše daleke prošlosti.Na kraju večeri publika je pogledala slike i crteže zmaja nastale tijekom radionice i glasovanjem izabrala najbolji rad – a nagradu – roman „Legenda o hrvatskom zmaju“ dobila je Elena Zubić iz Gimnazije Zabok.Velika hvala organizatorima, naročito Zmajici Katarinskoj, na golemom trudu uloženom u naše glagoljanje u Zaboku.
9. travnja 2025. • Ozalj
U srijedu 9. travnja u Ozlju je, Gradska knjižnica i čitaonica Ivana Belostenca Ozalj organizirala predstavljanje knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u kojoj sam sažeo spoznaje mojih slobodnih istraživanja porijekla glagoljice tijekom proteklih četrdesetak godina, a o čemu sam intenzivno pisao tijekom prošle godine baš na ovoj facebook stranici.Da je porijeklo glagoljice pokriveno debelim velom tajni najbolje govori ova usporedba - o porijeklu latinice, kojom se svakodnevno služimo - postoji tek jedna teorija koja je vrlo jednostavna i lako ju je pratiti od feničanskog pisma (i onih koji su mu prethodili), preko grčkog do onoga koje se ustalilo u doba antičkog Rima, dok je o porijeklu glagoljice do sada objavljeno četrdesetak teorija od kojih se niti jedna nije dokazana valjanim argumentima. To uključuje i teoriju, bolje rečeno - dogmu - nametnutu prije kojih 170 godina od tadašnjih panslavističkih autoriteta Šafarika, Strossmayera i Račkog - da je ovo pismo osmislio bizantski diplomat Konstantin, koji je neposredno pred smrt postao svećenikom i umro pod imenom Ćiril, a misiju širenja političkog i vjerskog odnosno kulturološkog utjecaja Bizanta nastavio je njegov brat Metod. Misija je u potpunosti propala - iz tog doba nije ostalo baš ništa što bi dokazalo njihov rad, Metod je umro, njihovi učenici su dijelom ubijeni, dijelom prodani u roblje, a tek se nekolikcina spasila bijegom u okrilje bugarskog cara. Tek se tada počelo razvijati novo pismo - ćirilica - a na njemu je zapisano sve što se odnosi na ono što danas zovemo pravoslavljem.S druge strane porijeklo glagoljice možemo pratiti kroz simboliku nakita i ukrasa ilirskih žena još od neolitika. Kada i tko je od tih simbola ustrojio pismo, nikada nećemo saznati. To svakako nisu ni Sveta Braća, a vrlo je upitno koliki je bio utjecaj Sv. Jeronima Dalmatinca za kojeg postoje tragovi da je svojim sunarodnjacima, koji se danas nazivaju Hrvatima, ostavio prijevode ranih kršćanskih tekstova na njihovim jeziku i pismu - glagoljici.
7. travnja 2025. • Stari grad Ozalj
2. travnja 2025. • Bribir, Vinodolska općina
Bribir - nekadašnje sjedište frankopanske županije Vinodol, a danas Vinodolske općine, ima jednu od najljepše dekoriranih dvorana za društvena događanja i to ni više ni manje već - misnicama. U tom sam prostoru imao svojedobno čast predstaviti prvi roman otisnut glagoljicom "Misal kneza Anža Frankopana", a kojega sam ovoga puta vidio među izlošcima u staklenoj vitrini s glagoljaškim knjigama i motivima.Ovoga puta pred probranom publikom željnom novih spoznaja govorio sam o postanku glagoljice iz motiva nakita i ukrasa ilirskih žena i tom prigodom predstavio knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda", što je u ovoj - izvorno glagoljaškoj sredini - objeručke prihvaćeno.Da svijest o autohtnosnosti našeg naroda na ovom prostoru sve više uzima maha te da se napuštaju izvana nametnuta ideološka gledišta o seobama s prostora iza Karpata početkom srednjeg vijeka i uvozu pismenosti i kulture iz Bizanta, vidjelo se i na predstavljanju u Bribiru, naročito u dijelu pitanja publike te kasnijeg nefomralnog druženja.Bribirske domaćice, naša domaćice Željka i Dajana pobrinule su se da uživamo u bribirskom prisnacu - deliciji koju morate probati da biste znali što to jest - i ukusnim slasticama.I za kraj moram se pohvaliti jednom naizgled sitnicom koju, barem prema riječima knjižničarke Željke nitko prije nije uočio. U susjednoj prostoriji u kojoj su izloženi razni povijesni artefakti uočio sam ispod stakla dva glagoljska natpisa na starom papiru od koji je jedan bio okrenut naopako te sam ih "dešifrirao". Radi se, naime, o ceduljicama koje su stajale uz izloške moćnika s relikvijama svetaca Petra i Pavla te svetoga Lovre. Tako sam, eto, na neočekivan način barem malo pridonio očuvanju kulture u meni uvijek dragom Bribiru.Kupci knjiga na ovom predstavljanju dobili su i simbolične darove - šalabakter glagoljice te torbu s glagoljskom azbukom i posvetu autora prema izboru: glagojici, latinici ili na oba pisma.
26. ožujka 2025. • Križevci
Ogranak Matice hrvatske u Križevcima organizirao je prvo predstavljanje jedne moje knjige u prostoru Gradske knjižnice "Franjo Marković" u Križevcima i to jedine koja nije književno djelo, mada smo i to usput spomenuli, već istraživačko - "Glagoljica prije Ćirila i Metoda". Uz mene su bili urednik Goran Majetić, ugledni slobodni istraživač iz Karlovca i moderatorica prof. Martina Valec Rebić iz Križevaca kojoj ide najveća hvala na pozivu i organizaciji ovog događanja. U svojoj najavi Martina je istaknula neke biografske detalje te se posebno osvrnula na videoigru i natjecanje GlagoMatika u kojemu surađujemo od prvoga dana. Za one koji su manje upućeni - upravo zahvaljujući Martini ova je igra prihvaćena u nekoliko stotina osnovnih škola širom Hrvatske, a opet zahvaljujući njoj jedno od tri pripremna natjecanja kroz školsku godinu održava se u organizaciji OŠ Ljudevita Modeca u kojoj radi.Kao i na većini prethodnih predstavljanja ove knjige uvodnu riječ održao je urednik Goran Majetić istaknuvši da je veći dio tekstova prvotno objavljen na portalu "Budni div" kojemu je urednik te na društvenim mrežama, ponajviše iz razloga što dijelimo isti pogled na povijesne tokove hrvatskih prostora još od prapovijesti, te sklonost terenskom istraživanju.Nazočni su potom saznali više o samoj knjizi ne samo kroz kratki pregled njezinog sadržaja već i kroz prateće predavanje "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice" u kojemu sam slikovito i na brojnim primjerima prikazao moje viđenje razvoja ovoga pisma kroz nastanak simbola prema motivima iz svakodnevnog života. Ilirski žene su prema motivima nakita i ukrasa na keramici, a to se lako može zaključiti iz arheoloških artefakata izloženih u našim muzejima, još od neolitika postupno razvijale i širile simboliku koju su u nekom trenutku uzdignule u pismo. To će pismo dugo vremena biti poznato kao bukvica, potom u doba širenje i jačanja kršćanstva kao jerolimica, da bi mu se u novom vijeku naziv ustalio u onaj kojega najčešće koristimo - glagoljica.Nakon predavanja, u vremenu za komentare i pitanja, predsjednica OMH Križevci gospođa Renata Husinec vrlo srdačno nam se zahvalila na dolasku, predstavljanju i predavanju ne krijući oduševljenje onime što je čula i vidjela pridodavši da će ovakva razmišljanja i novi pogledi na ono što je već poznato značajno utjecati na promjenu stavova o našoj prošlosti i našem identitetu. Cijelo događanje podržali su i popratili lokalni mediji, na što im velika hvala.
20. ožujka 2025. • Velika Gorica
OGRANAK MATICE HRVATSKE U VELIKOJ GORICIPoziva Vas na 313. MATIČIN ČETVRTAK 20. ožujka 2025. godine u 18:30 sati u Područnu knjižnicu Galženica, Trg Stjepana Radića 5, Velika Gorica i na www.matica-gorica.hr gdje će knjigu„GLAGOLJICA PRIJE ĆIRILA I METODA“ Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteča glagoljice predstaviti autor TOMISLAV BERONIĆTomislav Beronić, hrvatski književnik, glagoljaš, računalni programer i slobodni istraživač u svojoj najnovijoj knjizi donosi saznanja o porijeklu glagoljice do kojih je došao tijekom više od 40 godina istraživanja.Iznosi argumente kojima pobija teoriju o Ćirilu i Metodu kao autorima glagoljice nastale na valu panslavističkih ideja Dobrovskog i Šafarika, a u nastavku podastire dokaze koji preteče i razvoj glagoljice smještaju još u doba Ilira s posebnim naglaskom na ono što autor naziva “ženskom teorijom nastanka glagoljice“.Arheološki nalazi nakita i ukrasa na keramici Japoda, Liburna, Delmata, Histra i ostalih ilirskih plemena, autora navode na ideju da postanak i razvoj našeg starog pisma imamo razloga pripisati ilirskim ženama koje su ga pomalo oblikovale još od davnih vremena neolita. Autor donosi neke primjere ukrasa na keramici i uzorke nakita ilirskih žena iz kojih se jednostavno i lako mogu izvesti simboli odnosno znakovi svakog pojedinog slova glagoljice, što ga je navelo na razmišljanja o doprinosu ilirskih žena.Ulaz je slobodan, dobrodošli!
19. ožujka 2025. • Zagreb
Imao sam veliku čast na poziv Hrvatskog rodoslovnog društva "Pavao Ritter Vitezović" iz Zagreba predstaviti knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" i održati prateće predavanje "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice" u velebnom prostoru Hrvatskog državnog arhiva. U toj zgradi "sa sovama" na Marulićevom trgu je prije četrdesetak godina bila Sveučilišna knjižnica u kojoj sam proveo dio svojih studentskih dana, pa mi je ulaz u prekrasan secesijski prostor pobudio sjećanja na te davne dane.Predavanje je održano u maloj dvorani "Katalozi", ali u veliku dvoranu sa stolovima za kojima sam nekada sjedio i učio nisam mogao ući jer je bila zaključana u tim večernjim satima. Možda bude prilike da je još jednom vidim. Dočekala su me čak dva imenjaka - Tomica Hap i Tomo Krivačić, a imao sam čast upoznati i predsjednicu IO Društva Vesnu Vojvodić Valčić, zamjenika predsjednika Jurja Mareković Cara i tajnika Ivana Turčinova koji je u ime organizatora pozdravio nazočne i najavio predstavljanje i predavanje.U prvom dijelu svog izlaganja predstavio sam ukratko knjigu kroz njezine cjeline: prva govori o slabostima i nedostacima tzv. ćirilometodske teorije nastanka glagoljice; druga o vremenskom i prostornom pojavljivanju znakova sličnih glagoljskim u drugim starim pismima na širem području Mediterana - što nepobitno osporava tvrdnje Franje Račkog i drugih ćirilometodista da je glagoljica autorsko pismo bizantskog diplomata i misionara Konstantina Filozofa; treća cjelina govori o ozbiljnom znanstvenom pristupu istraživanja porijekla glagoljice i napokon četvrta cjelina o mom doprinosu istraživanju porijekla glagoljice kojeg nazivam "ženskom ilirskom teorijom". Upravo na tu četvrtu cjelinu nadovezano je predavanje o razvoju glagoljskih znakova iz motiva nakita i ukrasa još od neolitika na širokom području od Istre do Crnog mora. Komentari, pitanja i izrazi lica nazočnih te interes za kupnjom knjige najbolji su pokazatelji da je ova tema i te kako zanimljiva, a razmišljanja koja sam iznio jednostavna, logična i prihvatljiva.Posebno sam zahvalan prof. dr. Darku Žubriniću, predsjedniku Društva prijatelja glagoljice, čovjeku za kojeg držim da je najveći stručnjak za glagoljicu, što se svojom nazočnošću i vrlo konstruktivnim dopunama oplemenio cijelo događanje, te Ani Mičić, urednici portala Blaga & Misterije na medijskoj podršci i mnoštvu odličnih fotografija.Za kraj velika hvala organizatorima na daru kojega su mi uručili u odlasku te nagovještavanju novih sličnih događanja, a tema svakako imamo.
12. ožujka 2025. • Đakovački Selci
Posebno me raduje svaka prilika susresti se s malim glagoljašima u malim sredinama. Nemam ništa protiv većih gradova i velikih škola - da odmah bude jasno - no posjete malim sredinama imaju za mene posebnu čar. Dolazak u Osnovnu školu Đakovački Selci imao je još jedan vrlo poseban razlog - iz ove škole je na završnom natjecanje GlagoMatike održanom prošle godine u karlovačkom frankopanskom kaštelu Dubovac sudjelovao čak petero natjecatelja - što ih je činilo najzastupljenijom ekipom - a to je svake hvale vrijedna svih pozvala učiteljica Željka Mikšić.Radionicu glagoljice održali smo u jutarnjem terminu 12. ožujka 2025. te na zabavan i poticajan način, uz puno smijeha i komentara prošli osnove glagoljice. Svaki je polaznik naučio napisati svoje inicijale, ime, prezime, mjesto u kojemu živi i još ponešto. Kao i u drugim sredinama i ovdje smo pogledali dječje likovne uratke na temu glagoljice i obišli školsku knjižnicu.Najviše me je obradovao susret sa "starim" znancima Dolores i Mihaelom Turkalj - finalistima - šampionima prošlogodišnjeg finala GlagoMatike.
12. ožujka 2025. • Belišće
Prekrasan prostor nedavno obnovljene zgrade Gradske knjižnice i čitaonice u Belišću bio je upravo savršeno mjesto za predstavljanje romana "Misal kneza Anža Frankopana", prve glagoljicom otisnute knjige nakon 1905. godine. Ovaj je roman objavljen na Velu Gospu 2023. i privukao je, između ostalih, pozornost gospođe Nade Jurenac koja mi je uputila poziv za gostovanjem u njezinom gradu. Stjecaj okolnosti bio je takav da je dolazak odgađan zbog raznih razloga, no ostali smo ustrajni i to se pokazalo jako dobrim.Pomalo je neuobičajeno predstavljati knjigu u podnevnom terminu, no u Belišću se to pokazalo sasvim prikladnim. Nazočni su čuli nešto o glavnoj radnji romana i glavnim likovima, knezu Anžu Frankopanu, žakanu Brozu Kacitiću, slovoslagaru hrvatskog Prvotiska te o tiskari u Kosinju, nastanku glagoljskih olovnih slova i samoj tehnici tiska na gutenbergovom tiskarskom stroju. Naravno, kad sam već dobio priliku govoriti pred čitateljicama i čitateljima iz Belišća, spomenuo sam se i novog romana na glagoljici "Legenda o hrvatskom zmaju" te im pokazao probni otisak.Pitanja i komentara je bilo napretek, no predviđeno vrijeme je brzo prošlo tako da mi nije preostalo drugo već najaviti ponovni dolazak u ovaj prekrasni prostor.
12. ožujka 2025. • Slavonski Kobaš
U srijedu, 12. ožujka 2025. u jednom od najaktivnijih ogranaka Matice hrvatske, u Slavonskom Kobašu, predstavio sam knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" te govorio o ulozi ilirskih žena u nastanku simbola iz kojih je u dugom razdoblju pomalo razvijana glagoljice. Da je tema pogođena i zanimljiva i što je najvažnije - prihvaćena kao jednostavno i zdravorazumski logično razotkrivanje tajne nastanka, najbolje su potvrđivale reakcije iz publike.Dolasku u Slavonski Kobaš prethodio je dogovor s profesoricom hrvatskog Antonijom Grozdanović Pranjić, a upriličen je u sklopu "Prve slavonske glagoljaške turneje". Kažem PRVE jer će ih očito biti još - interes za glagoljicu u Slavoniji je u uzlaznoj putanji.Posebno i to za mene osobno vrlo ugodno iznenađenje neposredno prije predavanja bilo je upoznavanje sa zmajskim bratom Josipom Jagodarom, Zmajom od Kobaša - svakako osobom koja je jedan od stupova kulturnog života ovoga kraja, što uostalom i jest poslanje Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja". Samo predavanje trajalo je uobičajenih tri četvrt sata, no još nekih pola sata zadržali smo se na komentarima, ponajviše na temu nastanka prvog glagoljskog romana "Misal kneza Anža Frankopana" kojega su upravo Zmajevci darovali Papi Franji kao poseban dar tijekom Zmajskog hodočašća u Rim u studenom 2023. godine, te o novom glagoljicom otisnutom romanu "Legenda o hrvatskom zmaju" kojega ćemo predstaviti na Jurjevo, a poslije toga i na "Drugoj slavonskoj turneji",
11. ožujka 2025. • Karlovac
Da nitko nije prorok u svojoj sredini - vidjelo se i danas. Nakon svih ovih godina glagoljanja širom Hrvatske pozvan sam održati radionicu glagoljice u jednoj školi u Karlovačkoj županiji. Do sada sam gostovao jedino u Područnoj osnovnoj školi u Josipdolu ali ne radionicom glagoljice - tu zadaću odlično odrađuje prof. Mirjana Grubišić - nego u provedbi natjecanja GlagoMatika.Dakle, na poziv knjižničarke Ane Sudarević i profesorice hrvatskog Antonie Colnar Mance Biba i ja smo se optimistično uputili u OŠ Dubovac u Karlovcu i s posebnim užitkom odradili ovu radionicu.Mali Dubovčani već su imali neka znanja i vještine čitanja i pisanja glagoljice, što su pokazali svojim uradcima i za to bili primjereno nagrađeni. Osim što smo glagoljai s imenima, prezimenima, mjestima i još nečemu o čemu sada baš i ne bih - zabavili smo se i brojevima te na kraju dotaknuli spojenica odnosno ligatura, što je izazvalo posebno zanimanje. Glagoljca je čarobno pismo puno tajni i moji mladi polaznici radionice su se u to i te kako dobro uvjerili.Velika hvala na dobrodošlici dragim Karlovčanima uz želju da se opet sretnemo na završnici GlagoMatike u Ogulinu.
6. ožujka 2025. • Senj
U velikoj dvorani Doma kulture Pučkog otvorenog učilišta Milutin Cihlar Nehajev u Senju predstavljena je knjiga "Glagoljica prije Ćirila i Metoda". Bio je to, priznajem, svojevrsni izazov jer Senj je bio i ostao pojam ranog hrvatskog tiskarstva, naročito glagoljskog i u svakom slučaju grad u kojemu je djelovala najvažnija tiskara na našem tlu.Da je vrijeme teorije po kojoj se Sveta braća Ćiril i Metod dovode u vezu s glagoljicom već na izmaku u svom je uvodnom govoru naznačila i kustosica Gradskog muzeja Ana Vukelić Biondić, odlična poznavateljica glagoljice i to ne samo njezine povijesti, naročito on vezane uz Senj, već i u čitanju i pisanju.Da je naše staro pismo zanimljivo Senjanima svjedoči i iskazani interes, a ono što me posebno raduje jest da se pozivu na predstavljanje knjige odazvalo više nastavnika senjskih škola i - što me posebno veseli - nekoliko srednjoškolaca. To je najbolji dokaz da glagoljica u Senju ima ne samo svoju veličanstvenu prošlost već i svijetlu budućnost,I za kraj, ali ne manje važno, veliku hvalu ima Marija Šiško Kuliš Zmajica od Sv. Mihovila, moja draga zmajska sestra za poticaj na dolasku u Senj i organizaciju ovog predstavljanja.
5. ožujka 2025. • Topusko
Posjete, književne večeri i predstavljanja knjiga u malim sredinama imaju neku posebnu draž. Ugođaj je potpuno opušten, a publika je - što se ono kaže "domaća" - svi se međusobno poznaju...Tako je bilo i sinoć u Narodnoj knjižnici i čitaonici Topusko. Mali prostor bio je ispunjen do posljednjeg mjesta, a pozornost sušatelja na izuzetno visokoj razini.Nešto malo više od sata trajalo je predstavljanje knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" i prateće predavanje o pretečama glagoljskih znakova u motivima ukrasa na keramici i nakitu ilirskih žena. Bilo je i nekoliko komentara i upita za proširenje teme i, sudeći prema licima i razgovoru s posjetiteljima nakon događanja - svi su se svojim domovima uputili naoružani većim znanjem i širim horizontima. Velika hvala ravnateljici Dijani i knjižničarki Željki na dobrodošlici i trudu oko uređenja prostora.
3. ožujka 2025. • Stari grad Ozalj
26. veljače 2025. • Draganić
Jako sam zahvalan plemenitoj dami Zvjezdani Klarić, našoj dragoj Contessi, i družini Nobiles de Croatia, na gostoprimstvu u plemenitaškom domu u Draganiću. A tema ovoga okupljanja bila je - glagoljica - uvijek zanimljiva zbog svoje starine i mističnosti.Nakon što nam je naša domaćica poželjela dobrodošlicu u njezin dom i u najkraćim crtama predstavila kuću u kojoj je ustanovila i palaču i muzej i plemenitaški salon i konjički klub i još puno toga prepustila mi je prostor i vrijeme za glagoljanje.Ugođaj ovog prekrasnog prostora primorao me je na drugačiji pristup temi o kojoj u posljednje vrijeme često govorim. Bio je to svojevrstan izazov, ne samo za mene već i za tridesetak uzvanika večeri, među kojima je bilo i nekoliko s poznavanjem osnova glagoljskog pisma, što me je posebno obradovalo.Glagoljica je tema za koju bih mogao držati kolegij, i to vrlo obiman i zanimljiv, no nisam profesor, niti ću to ikada biti, pa sam se oslonio na improvizaciju vodeći se onime što sam napisao u nedavno objavljenoj knjizi Glagoljica prije Ćirila i Metoda . Za početak sam iznio argumente brojnih poznatih i učenih osoba, čak sam donio i pokazao knjige nekih od njih, s kojima dijelim mišljenje da ni Sveta braća ni njihovi učenici nikada nisu boravili čak niti u proputovanjima hrvatskim zemljama. Slijedom toga, nisu mogli imati nikakav utjecaj na širenje glagoljice i opismenjavanje Hrvata.U nastavku sam iznio povijesne izvore koji priznaju sv. Jeronima Dalmatinca kao tvorca jerolimice - jednog od starijih naziva za glagoljicu - i prevoditelja evanđenja i drugih kršćanskih spisa na latinski i jezik kojega danas zovemo hrvatskim. No, veliki crkveni naučenjak vjerojatno je tek ustrojio pismo ili simbole koji su postojali na prostoru nekadašnjeg Ilirika od Istre do Crnog mora u oblik sličan današnjem. Potom sam najbolje kako sam mogao iscrtao i pojasnio nastanak svih znakova najstarijeg poznatog oblika tog pisma - oble glagoljice iz Frankopanskog kodeksa - prema motivima ukrasa na keramici i nakita ilirskih žena. Tu priču nazvao sam ženskom ilirskom teorijom nastanka glagoljice i ono po čemu je ta teorija posebna jest na arheološkim nalazima utemeljen kontinuitet od kasne antike pa unatrag sve do kamenog doba: slova - piktogrami - simboli - ukrasi na keramici - nakit. Zašto ženska ? Upravo zbog nakita i ukrasa koji su svojstveni ženskoj strani društva - očuvanju života i zdravlja obitelji, isticanju osobina ženstvenosti i tjelesne privlačnosti kojom glagoljica naprosto obiluje svojim oblinama, za razliku od nordijskih runa - pisma koje ima osobine oružja, šiljaka odnosno lovačke i ratničke muževnosti.Da je sat i nešto malo više koliko je trajalo izlaganje proširilo horizonte okupljenima potvrdila su i brojna pitanja i razgovori nakon događanja. Uz ukusan gulaš i slastice koje nam je pripremila domaćica i Frankopansko pivo - Pivovara podrum je bila zastupljena ne samo bocama već osobno - Darko Ribić je veliki zaljubljenik u povijest - vrijeme je brzo proteklo.I za kraj moram se još jednom od srca zahvaliti predragoj Zvjezdani i svima koji su dolaskom i na bilo koji drugi način pridonijeli ovom lijepom druženju.
20. veljače 2025. • Oštarije
Drugo pripremno natjecanje GlagoMatike u školskoj godini 2024/25. održano je u Područnoj osnovnoj školi u Oštarijama.Manja programska greška na voditeljskom sučelju u zbrajanju bodova prije generiranja rang-liste je uklonjena. Tako je to u razvoju programa - neki propusti budu vidljivi tek u produkcijskom dijelu - no najvažnije je da nikome od natjecatelja bodovi nisu "izgubljeni".Zahvalnice za sudjelovanje na natjecanju su dostupna za ispis i voditelji ih mogu uručiti svojim natjecateljima.Službena statitstika objavljena je na web stranici GlagoMatike.Svim natjecateljima i voditeljima velika hvala na sudjelovanju, a najboljima čestitke na izvrsnim rezultatima.
19. veljače 2025. • Zagreb
U organizaciji Meštarskog zbora Družbe "Braća Hrvatskoga Zmaja" predstavljena su moja slobodna istraživanja porijekla pisma naših predaka objavljena u knjizi "Glagoljica prije Ćirila i Metoda". Nakon što je meštar obredničar Željko Heimer, Zmaj od Mesničkih vrata, održao uvodnu riječ autor je pozvao sve polaznike prvog zmajskog tečaja glagoljice održanog tijekom siječnja i veljače te im uručio prigodna priznanja, a potom se nazočnima obratila posebna gošća – gospođa Ivkica Mikuš glagoljašica i umjetnica, koja je autoru uručila prigodni dar – sliku sa svojim viđenjem hrvatskog zmaja.Urednik knjige Goran Majetić, ujedno i urednik portala „Budni div“ na kojemu je tijekom prošle godine objavljena većina tekstova iz ove ove knjige, u uvodnom se govoru posebno osvrnuo na kontinuitet obitavanja Hrvata na ovom prostoru još od kamenog doba, neovisno o tome kako su se naši preci tada nazivali (Iliri, Japodi, Delmati… Hrvati).U svom dijelu predstavljanja autor je govorio o okolnostima u kojima je nastala tzv. ćirilometodska terorija te o njezinim slabostima, nedostacima i nelogičnostima koje su toliko goleme, naročito u svjetlu suvremenog poimanja znanosti, da je više naprosto ne možemo ozbiljno doživljavati, te istaknuo da će istraživanja porijekla glagoljice na ovaj ili onaj način preuzeti arheologija kao svojevrsna forenzika povijesti. Knjiga „Glagoljica prije Ćirila i Metoda“ donosi neke primjere ukrasa na keramici i uzorke nakita ilirskih žena iz kojih se jednostavno i lako mogu izvesti simboli odnosno znakovi svakog pojedinog slova glagoljice, što je autora navelo na razmišljanja o „ženskoj teoriji“ odnosno doprinosu ilirskih žena u nastanku ovoga pisma.Kao posebnu atrakciju prije i nakon središnjeg dijela večeri nazočni su mogli pogledati probne otiske romana „Legenda o hrvatskom zmaju“ u dva izdanja – na glagoljici i na latinici – kojega ćemo predstaviti na istom mjestu na Jurjevo u čast 120. obljetnice osnutka Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja“ te inicijalna slova majstora kaligrafije Emila Faldića korištena u ukrašavanju glagoljskog izdanja.
13. veljače 2025. • Karlovac
U srijedu, 12. veljače urednik Goran Majetić i ja kao autor predstavili smo knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u prekrasnom prostoru velike dvorane Starog grada Dubovca i koristim ovu prigodu da se još jednom srdačno zahvalim Muzeji grada Karlovca i posebno Marinku Pleskini - našem "kaštelanu".U prvom dijelu događanja urednik Goran Majetić dao je publici širi povijesni okvir kontinuiteta prisutnosti naroda koji se danas naziva Hrvatima na prostoru između Drave i Jadrana od prapovijesnih vremena. Takvo je tradicionalno gledište sredinom XIX. stoljeća zamijenjeno teorijama o doseljavanju s prostora današnje Ukrajine u VI. i VII. stoljeću, s krajnjim ciljem trajnog pripajanja hrvatskih zemalja carskoj porodici Habsburg. Novija istraživanja, naročito arheološka, materijalnim dokazima osporavaju takvo gledište, odnosno vraćaju cijelu priču na početak i pokazuju kontinutitet naroda i kulture čak puno prije negoli su zabilježeni pod starijim nazivom - Iliri.U svom dijelu predstavljanja govorio sam o slabostima i nedostacima tzv. ćirilometodske teorije i nastojanjima panslavista da u glagoljici i onome što je kasnije nazvano ćirilometodskim znanostima imaju stalnu ishodišnu točku za ostvanje političkog cilja ujedinjenja svih Slavena što je bilo aktualno sredinom XIX. stoljeća.U trećem dijelu izlaganja predstavio sam "žensku teoriju" nastanka glagoljice iz motiva nakita i ukrasa na keramici. Naime, žene Japoda, Liburna, Histra, Delmata i ostalih ilirskih plemena na prostoru od Istre do Crnog mora, stotinama i tisućama godina polako su razvijale simbole označavanja keramike prema motivima nakita, posebno spiralnih fibula - a spirala je ilirski simbol života - te ga vremenom uzdigle u pismo s očitom piktogramskom podlogom, slično kako se hieratsko pismo razvijalo iz egipatskih hijeroglifa od 3000. godine prije Krista na ovamo.Za razliku od dosadašnjih teorija o nastanku glagoljice kojima je izražena vjerska kršćanska i misionarska komponenta, ova teorija zasnovana je na arheološkim artefaktima pri čemu - to posebno ističem - tek će buduća arheološka istraživanja prapovijesnih ilirskih lokaliteta donijeti nove materijalne dokaze.Kako slastica uvijek dolazi na kraju, osladili smo se tortom koju su donijeli Ines i Boris Madžarac, alias Sora Cvjetni dizajn. Velika hvala svima koji su nazočili predstavljanju i posebno onima koji su kupili knjigu.
10. veljače 2025. • Kneginec Gornji
Susret s malim glagoljašima Bojane Rožmarić, učiteljice drugog razreda OŠ Kneginec Gornji, podsjetio me je na scenu iz prvog filma o Harry Potteru kada Hermiona Granger izvodi čaroliju Wingardium Leviosa pred oduševljenim profesorom Flitwickom. Upravo tako smo se Biba i ja osjećali kad smo vidjeli koliko te male glavice znaju i umiju.Kad sam im u uvodnom dijelu frankopanske priče o knezu Bernardinu i malenoj kneginji Beatrice na školskoj ploči ispisao glagoljsko slovo AZ - cijeli je razred uskliknuo naziv toga slova. U redu, pomislio sam. Prvo je slovo, natječu se u GlagoMatici, to je lako... Ma daj! Na BUKI sam već postao sumnjičav u njihovu dob... Osam godina?Izveo sam jednu curicu na ploču da napiše početna slova svog imena i prezimena. Istupila je odlučno, bez bilježnice i šalabahtera i vještim pokretima svojom ručicom odradila zadatak. Jesam li bio iznenađen? Jesam. I to vrlo, vrlo ugodno... No to je bio tek uvod u ono što je slijedilo do kraja sata.Učiti ove klince osnove glagoljice naprosto nije imalo smisla. Tema koja je njih zanimala i uistinu potaknula na razmišljanje i otkrivanje nečeg novog - bile su spojenice (ligature).Djeca drugog razreda osnovne škole!? Pa s ligaturama muku muče studenti i odrasli!O njihovom poznavanju brojeva u glagoljici nisam im imao što govoriti - i o tome znaju sve! Napravili smo nekoliko zbrajanja glagoljskih brojeva i bilo mi je kristalno jasno da sam među ove malene glagolavice i glagolavove došao ne kao učitelj, već kao - inspektor - ne podučiti ih, već od njih naučiti kako se u toj dobi uči i zna. Pa te su djevojčice i dječaci bolje vladali glagoljicom negoli neki odrasli koje znam vladaju latinicom.Iskrene čestitke učiteljici Bojani na uspjehu koji je postigla. Ova djeca su živo jamstvo da je glagoljica oživjela u punini svoje ljepote i da je svoju svijetlu budućnost već počela živjeti u srcu Varaždinske županije, u Knegincu Gornjem! Bravo!PSKao "slasticu na kraju" ove istinite priče o putovanju u Kneginec moram istaknuti izvanredan Restoran Kneginečka hiža u kojemu smo se okrijepili. Izvrsna hrana, odlično vino i vrlo ugodno osoblje! Navede li vas put u tom smjeru, siđite s autoceste i uputite se Kneginec Gornji. Pamtit ćete svaku sekundu provedenu u tom malom mjestu.
5. veljače 2025. • Otočac
U organizaciji prof. Manja Kostelac-Gomerčić i uduge Baštinica moj dragi prijatelj i urednik knjige Goran Majetić i ja kao autor, predstavili, pod Bibinim budnim okom i kamerom, smo knjigu "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" uz predavanje pod naslovom "Nakit i ukrasi ilirskih žena kao preteče glagoljice".Bio je to događaj poseban po mnogo čemu. Krenimo od ambijenta - kino dvorane - koju smo dobili jer je mala dvorana u kojoj se uobičajeno odvijaju takva događanja bila zauzeta izložbom. Nismo, naravno, očekivali da će dvorana biti puna. Kako je dan prije rekla naša domaćica, uvijek pozitivna, susretljiva i draga Manja: "Obavijest je na društvenim mrežama. Svi su lokalni mediji obaviješteni, ali to ne znači ništa. Vijesti se brzo šire. Doći će samo oni koje to stvarno zanima." Tako je i bilo. Ravno 25 osoba pokazalo je zanimanje i - sudeći prema reakcijama i pitanjima - bili su više nego zadovoljni onime što su čuli i saznali.Interakcija s publikom započela je još tijekom dolaska, jer je dio sudionika večeri jako dobro upoznat ne samo s mojim radom već još i više s radom portala Budni Div i njegovim urednikom Goranom Majetićem kojemu su posebna tema stećci i ilirska (pra)povijest, i zbog toga je često u istraživanjima po drevnoj Japodiji - današnjoj Lici i šire.Uvodnu riječ održala je naša domaćica profesorica Manja istaknuvši dosadašnja ostvarenja i Goranova i moja, te se posebno zahvalila Bibi na trudu da sve to zabilježi i kamerom.U svom dijelu predstavljanja urednih Goran Majetić posebno je istaknuo da je ova knjiga tek dio puno veće teme s kojom se bavi portal Budni div - postojanost Hrvata na ovom tlu još od davne prapovijesti, puno prije negoli smo se počeli nazivati Hrvatima. To je, naravno, oprečno tezama nametnutim od stranih institucija i administracija da smo doseljenici u svojoj domovini. Među takve teze ugrađena je i dogma o Ćirilu kao autoru glagoljice za koju unatrag 170 godina od kako je zaživjela na valu panslavizma nitko nije iznio kvalitetne dokaze. Vezano uz samu temu Goran je posebno naglasio ulogu svetog Jeronima kao povijesne osobe koja je ustrojila odnosno usavršila glagoljicu, već prisutno pismo ilirskih plemena na prostoru od Istre do Crnog mora. Izostanak značajnije količine materijalnih spomenika ima uzrok u velikim razaranjima u prvom redu rimskih osvajača, a potom i ratovima i progonima u srednjem vijeku i kasnije. Ipak nešto je ostalo - a bit će pronađeno još više toga kad arheologija odradi svoje do kraja.Za kraj uvodnog dijela Goran je posebno naglasio da ovom knjigom priča o pismu i životu Japoda, Liburna, Histra i drugih ilirskih plemena nije zaokružena. Naime, gotovo svakodnevno dolazimo do novih povijesnih artefakata i spoznaja koje nam otkrivaju prošlost naše zemlje i naroda.Samo predavanje započeo sam "demontažom" ćirilometodske teorije ukazujući na polazišta njezinog tvorca, češkog slavista iz sredine XIX. stoljeća Pavela Josefa Šafarika, koja nisu izdržala povijesnu kritiku i sva su postala apsolutno neprihvatljiva s gledišta povijesne znanosti.U našem je narodu tradicionalno se uzima sv. Jeronima kao zaštitnika i tvorca glagoljice, što je i dan danas ostao službeni stav Katoličke crkve potvrđen od čak osam papa.No, naš sveti Jere nije osmislio samo pismo već mu je dao ustroj, odnosno upotrijebio ga je za veliku misiju približavanja Svetog pisma potlačenim stanovnicima rimske provincije Ilirika, što je rezultiralo dubokim ukorijenjivanjem kršćanstva među narodom koji se od stoljeća sedmog naziva Hrvatima. Upravo zato što je glagoljica bila poznata kršćanstvo se vrlo lako raširilo po cijelom području tako da je prisutno na našem ozemlju još od doba apostola.Glagoljica je od tog doba nazivana jerolimicom, po svom tvorcu sv. Jeronimu, baš kao što je ćirilica nazvana po svom tvorcu sv. Ćirilu. Tu je jednostavna i svima razumliva i prihvatljiva spoznaja za koju ne treba doktorat znanosti. Sveta braća nisu bili lopovi niti bi se kitili nečim što im ne pripada. Bili su vrijedni i požrtvovani misionari koji su se posvetili službi širenja evanđelja. Uspomena na njih zapisana je pismom kojega su stvorili - ćirilicom - i to je pismo nazvano po svom tvorcu.Da je glagoljica nastala iz ukrasa ilirskih žena, domaćica, majki i odgajateljica, vidljivo je onome tko slobodno i bez predrasuda promatra arheološke artefakte - ukrase na keramici i komade nakita - kopče (fibule), prstenje, narukvice, ogrlice i češljeve. Svi znakovi glagoljice s lakoćom se mogu izvesti upravo iz nakita do te mjere da ženstvenost naprosto izbija iz tog pisma, iz oblina znakova i poruka koju njima prenose. Niti jedan znak glagoljice nema osobinu oružja, što nas dovodi do legendarnog zavjet Hrvata Svetoj stolici da nikada neće napadati druge. Taj credo je samo dodatna potvrda tisućljetne opstojnisti i ljubavi prema svojoj zemlji. Svoje branimo, tuđe ne trebamo.Suprotno od glagoljice nordijske rune su pismo lovaca i ratnika, što se odmah uočava u simbolima strijele, harpuna, osti, mača i špiceva svih vrsta kojima ovo pismo obiluje.Jedina sličnost ova dva pisma jest pisanje "na jednu crtu", a što je to - pokazao sam tijekom predavanja, a pokazat ću i vama na nekom od sljedećih. Stoga se smatrajte dobrodošlim.Još jednom velika hvala svima, a posebno dragom prijatelju popu Anti Luketiću koji mi je priredio i malu "zvrčku". S njim u društvu je bio čovjek vidno zainteresiran za temu, kojega mi je lice bilo jako poznato, ali mu se nikako nisam mogao sjetiti imena ni otkuda ga znam. Tek kad je prišao stolu nakon predavanja i rekao ime za posvetu na knjizi shvatio sam da je dobrodušni, vedri i nasmiješeni čovjek ispred mene - don Anđelko Kaćunko.P.S.1.Ogladnjeli od puta u Otočac odlučili smo se malo okrijepiti. Biba nas je uputila u čuvenu Pizzeria Ruspante u obližnji Sinac. Stigli smo navrijeme, u radno vrijeme kuhinje. Na stolu do nas sjedilo je društvo koje je bilo na predstavljanju knjige, tako da smo nastavili na istu temu uz odličnu pizzu i kraft pivo.P.S.2.Za kraj se vratimo na - početak. Svi sudionici večeri dobili su kao dar dobrodošlice od strane udruge Baštinica po jedan GLAGOLJAČIĆ.
31. siječnja 2025. • Ogulin
U Noći muzeja Zavičajni muzej Ogulin bio je domaćin prvog predstavljanja knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" u kojoj sam skupio neke rezultate svojih dugogodišnjihj istraživanja o porijeklu ovoga pisma. Naša domaćica, bila je ravnateljica Muzeja ili kako je volim osloviti "kneginja Ogulinska" uvijek šamantna Ana Krznarić, koja je predstavila urednika i autora i najavila samu temu o kojoj smo govorili tijekom večeri.U uvodnom dijelu govorio je urednik portala za slobodna istraživanja Budni Div, ujedno i urednik ove knjige Goran Majetić. Upravo njemu najviše dugujem što je ova knjiga postala knjiga. Naime, Biba i ja smo s Goranom i njegoom suprugom Martinom često obilazili naše već pomalo zaboravljene starine - uglavnom ostatke utvrda i crkava povezanih s kneževskom porodicom Frankopan ne samo u Karlovačkoj županiji, već i puno šire. Kao vrsni poznavatelj povijesti, naročito stećaka, ilirskih gradina i tog dijela prapovijesti, Goran je izvanredan vodič i učitelj. U razgovorima koje smo vodili tijekom tih zajedničkih izleta glagoljica je bila jedna od tema, pa sam, opet na njegov poticaj, počeo nešto od svojih istraživanja ovog pisma objavljivati na društvenim mrežama, što je on preuzimao, obrađivao, uređivao i objavljivao na portalu Budni div.Vremenom se nakupilo nekoliko desetaka tih kraćih tekstova i slika tako da se stvorila kritična masa dovoljna za objavjivanje i u pisanom obliku. I evo, prije nekoliko dana knjiga je otisnuta.Ovdje je važno istaknuti da knjiga "Glagoljica prije Ćirila i Metoda" nije znanstveni rad, niti sam ja znanstvenik, niti imam ikakve pretenzije da knjigu i mene kao autora netko tako doživi. Knjiga je zbirka mojih spoznaja o glagoljici do kojih sam došao tijekom više od četiri desetljeća bavljenja njome. Goran je, kao jedan od vodećih slobodnih istraživača u Hrvatskoj i puno šire, potaknuo i podržao moje napore i to je otvoreno rekao u uvodnom dijelu - da se ovom knjigom potvrđuje kulturni i civilizacijskih kontinuitet našeg naroda na ovom prostoru još od daleke prapovijesti i daju vrlo jednostavna tumačenja razvoja glagoljice bez uplitanja Duha Svetoga i stranog utjecaja - kako bizantskog tako i češkog odnosno moravskog.U autorskom dijelu predstavljanja knjige govorio sam o tome kako je Pavel Josef Šafarik pripisao nastanak glagoljice Svetoj braći te o nedostacima i slabostima te teorije. Ono što držim najzanimljivijim i novim jest povezivanje nastanka pisma s motivima nakita i ukrasa ilirskih žena, kao nositelja poruka iz kojih će tijekom stoljeća, pa čak i tisućljeća nastajati glagoljica. Krajnji cilj kojega želim ostvariti ovom knjigom je oslobađanje umova budućih istraživača, naročito arheologa i etnologa, da u keramici, nakitu i drugim artefaktima nastoje prepoznati preteče glagoljice i time je, koliko to bude moguće, istrgnu iz propale panslavističke ideologije i dogmatizma ćirilometodista. Iskreno se nadam da će ova knjiga pridonijeti tome da zastarjela Šafarikova tumačenja nastanka glagoljice i njezino pripisivanje bizantskom i češkom kulturnom krugu nakon više od 170 godina biti i službeno napuštena s novim naraštajima u hrvatskoj akademskoj zajednici.Još jednom velika hvala Zavičajnom muzeju Ogulin i naročito svim posjetiteljima predstavljanja knjige "Glagoljica prije Ćirila i Metoda".