Obla glagoljica je najstariji sačuvani oblik ovoga pisma na pergameni. Nalazimo je na spisima: Frankopanski kodeks, Asemanijevo evanđelje, Kijevski listići i dr..
Karakteristike oble glagoljice su okrugla oka i crte. Od 32 osnovna znaka čak 27 ih ima barem jedno oko što ovom pismu daje njegovu najvažniju osobinu i prepoznatljivost.

Uglata glagoljica je mlađi oblik ovoga pisma vjerojatno nastao za potrebe jednostavnijeg klesanja u kamen.
Za uglatu glagoljicu je karakteristično da je okruglo oko zamijenjeno pravokutnikom, te se pisanjem između dvije crte i uvođenjem novih znakova približila latinici. U vrijeme nastanka Baščanske ploče izvorno slovo mislite zamijenjeno je jednostavnijim latiničnim M, te je izvorno slovo frt zamijenjeno grčkim fi.

Glagolica Missal DPG je izvorni font Nenada Hančića-Matejića. Miniskula je izrađena prema predlošku Misala po zakonu rimskog dvora otisnutog u Kosinju 1483. godine, a verzali se oslanjaju na one iz tiska Tranzit sv. Jerolima od 1508. godine i posvećen je Društvu prijatelja glagoljice (DPG) za njegov razborit trud i rad na očuvanju i proučavanju glagoljice.

Glagoljica Misal LIG je izvorno font Nenada Hančića-Matejića Glagolica Missal DPG koji sam s dopuštenjem autora modificirao uvođenjem verzalnih slova prema izvornom predlošku Misala po zakonu rimskog dvora (1483.) i proširenim setom spojenica (ligatura).
Ovaj je font primjenjen u izradi grafičke pripreme romana Misal kneza Anža Frankopana (2023.)

Glagoljica Legenda je dorađeni font Glagoljica Misal LIG proširen setom od preko 2.000 spojenica (ligatura) izrađen za tisak romana Legenda o hrvatskom zmaju (2025.).

Jerolimica je font oble glagoljice prema uzoru na Frankopanski kodeks kojega su knezovi Krčki čuvali i častili kao rukopis sv. Jeronima, što je zapisano u svjedočanstvu na poleđini jedne od 14 sačuvanih pergamena.